SR
EN
FR
DE
IT
RO
SI
RU
Uspon na Maglić (2386 mnv), najviši vrh u Bosni i Hercegovini - mnogi planinari, alpinisti, ljubitelji prirode upisuju kao krunu vlastitog zadovojstva i jedinstvenog poduhvata i avanture. Planina Maglić, priznaju mnogi, po ljepoti i izazovu, nema premca na jugoistoku Evrope.
Uspon na Maglić - na 2386 metara nadmorske visine ovog balkanskog gorostasa, što je najviši vrh Republike Srpske i Bosne i Hercegovine - uglavnom kreće sa Prijevora, visoravni u podnožju same planine. Ova transverzala je i najteža, ima u sebi alpinističkih dionica, na kojima se pomažete čeličnom sajlom. Iako je duga tek kilometar i po, potrebno vam je oko dva sata penjanja stazom kroz zelenu kleku i makinju, uz sipar i suri kamen, pod uslovom da ste u dobroj kondiciji i sa adekvatnom opremom. Ovo naročito važi za one sa skromnim planinarskim iskustvom, koji se uzdaju u sreću da se mogu popeti i u običnim patikama, šorcu i majici, što nikako nemojte pokušavati!
Foto: Radojica Ćosović
Na visoravni Prijevor, na 1664 metra visine, gdje ostavljamo džip, posljednja je prilika da na istinskom, živom, planinskom izvoru natočimo vodu, najbolje dva-tri termosa i onda, put pod noge! Uska, planinska jednostopica, samo što te ne udara u čelo, vijuga kao zmija kroz posljednju šumsku zajednicu bukve, odmah iznad tri kamene kolibe, vlasništvo Nacionalnog parka Sutjeska. Tu je i napušteni katun Zorana Budalića, a malo niže i katun Banja Bjeletića, iz Hercegovine, kod koga se, zlu ne trebalo, može i prenoćiti. Uspon se u nebo propinje golim ledinama, pored vrtača u kojima i ljeti ima snijega, pa uz sipar, koji nestaje pred okomitim stijenama što dotiču oblak. Tu u oštroj stijeni, fiksirani su ankeri i čelična sajla koja vam nad provalijom služi kao putovođa. Istina, sajla je dalje pokidana na par mjesta, ali pažljivo, rukama i nogama, nalazite oslonac i siguran nastavak penjanja, koje se nagrađuje na samom vrhu! Tu, na cijelih 2386 metara nad morem, u sunčanom danu okupanim ljepeotom beskraja, pogled puca na susjedne vrhove planina Volujak i Bioč, na istoku, prašumu Perućicu, Zelengoru i sam Durmitor, kad je vidljivost dobra. Sa vrha Maglića, pogled ide i na Trnovačko jezero, do koga sa vrha Maglića idete sa zapada na istok, preko Carevog dola.
Uspon na Maglić, osim ove staze, moguć je još sa dvije strane - sa Lokve Dernečišta, preko prevoja Poštar na Vučevu, gdje, takođe imate čelićnu sajlu za pomagača i sa Trnovačkog jezera. Do ovog gorskog oka, zarobljenog u planini na 1520 metara, stižete takođe, sa Prijevora, pješke, u dužini od šest kilometara, a sa Trnovačkog jezera uspon na Maglić traje oko dva sata.
Planina Maglić - 2386 metara nadmorske visine
Bitno je naglasiti da je uspon na Maglić najljepši počev od juna. Ali skoro uvijek, imajte na umu meteorlošku prognozu vremena, dobru kondiciju i adekvatnu opremu, obuću i odjeću. I naravno, iskusnog vodiča. Budite zdravi i uz Maglić, sigurni!
